Ono si što jedeš. Tvoj svakodnevni izbor hrane utječe na tvoje zdravlje i raspoloženje. Znamo da je pravilna ishrana važna ukoliko želimo voditi zdrav život, posebno u kombinaciji sa fizičkim aktivnostima.
Nutricionisti proučavaju hranljivu vrijednost hrane i način na koji se hranljive materije koriste u organizmu, kao i vezu između ishrane i zdravstvenog stanja*. Budući nutricionist, Kajs Hadžić, odgovorio je na naša pitanja o nutricionizmu i ujedno objasnio njegov značaj.
- Prije svega, zbog čega si izabrao ovo zanimanje?
Cijeli život sam u sportu, a poznato je da uz sport, ishrana predstavlja neizostavan dio. Moj put kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje me doveo do trenutka gdje sam morao odlučiti u kojem smjeru će se nastaviti moje obrazovanje. Da li idem u susret sportu ili ipak drugom aspektu tj. ishrani. Ubrzo sam shvatio da je današnje visoko školsko obrazovanje kada je sport u pitanju dobrim dijelom odvojeno od formalnog obrazovnog sistema tj. univerziteta/fakulteta i da dobar dio „znanja“ čak i osobe koje završe sportske studije stiču i sabiru putem seminara, edukacija, certifikacija i slično. To nije bio slučaj (a vjerujem da nije ni sada) sa nutricionizmom. Nadomjestiti mnogobrojne sate laboratorijskog rada bi bilo teško ili čak i nemoguće. Pored toga sam vidio više mjesta za napredak, više intriga u svijetu ishrane i više naučnog rada koji može pomoći široj javnosti.
- Kako izgleda dan jednog nutricioniste?
U datom trenutku, skladno s okolnostima (ograničenjima usljed koronavirusa) iz svakodnevnice prije svega izostaju seminari na kojima prezentujemo i raspravljamo aktuelne teme u naučnom polju, laboratorijski rad iz raznih polja kao što su biohemija i medicinska analitika. Izuzev toga čitanje aktuelnih studija i naučnih radova je svakako nešto što pokušavam raditi što češće mogu s obzirom da je nutricionizam relativno mlada nauka, a kao i bilo koja druga nauka „ne miruje“ tako da je ažurnost bitan faktor, a ujedno i odlična prilika da se znanje proširi i produbi.
- Kada bi mogao uvjeriti ljude da promijene tri stvari u svojoj ishrani, koje bi to stvari bile?
Svakako bih pokušao promijeniti ili ukazati na najveće nedostatke koji su zabilježeni u (Österreichischer Ernährungsbericht 2017) austrijskom nutritivnom izvještaju iz 2017:
- Veći unos voća i povrća u skladu sa pravilom „pet na dan“
- Manji unos mesa i mesnih proizvoda
- Veći unos mlijeka i mliječnih proizvoda
- Šta je zapravo pravilna ishrana?
Pravilan ishrana je poprilično otvoren i individualan pojam. Ovisno od regije, raspoloživosti namirnica, kulture i tradicije, oboljenja i ostalih faktora možemo imati dvije osobe čije ishrane na papiru ne izgledaju ni približno slične i/ili znatno odstupaju od zvaničnih preporuka, ali su i dalje „pravilne“ za njih. Možemo reći da je pravilna ishrana ona koja prati i zadovoljava zvanične preporuke nadležnih organa u jednoj državi ili regiji.
- Zašto su dijetalna vlakna važna za osobu?
Vlakna imaju veliki broj poželjnih fizioloških efekata u tijelu tako da ću ih nabrojati samo par: povećavaju lučenje pljuvačke i time doprinose razlaganju ugljikohidrata, zahvaljujući sposobnosti da vežu vodu produžavaju osjećaj sitosti nakon obroka, skraćuju vrijeme tranzita hrane kroz crijeva i smanjuju vjerovatnoću nastanka neželjenih metabolita, „hrane“ našu stomačnu floru koja je bitan dio imunog sistema, predstavljaju substrat za proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina koje imaju niz pozitivnih efekata uključujući anti-kancerogena djelovanja.
- Koliko je važno vježbati? Da li je dijeta tj. prehrana važnija od vježbanja?
Kao što sam spomenuo, vježbanje/trening i ishrana su nerazdvojna cjelina i uvijek će biti. Ishrana i dalje preuzima bitniju ulogu s obzirom na veći broj mehanizama u tijelu koje reguliše, a koji mogu djelovati u našu korist ili nam naškoditi. Vježbanje ima sinergistično djelovanje s ishranom i ne smije biti izostavljeno, ali u slučaju da jedan od ova dva faktora bude zanemaren, ishrana ima potencijal da napravi više zla, nego u slučaju izostanka sporta.
- Koja je razlika između dijetetičara i nutricioniste?
Razlike će ovisiti od države, što dijelom ovisi i od samog prevoda ova dva zanimanja, ali u pravilu je osnovna razlika u stepenu obrazovanja i dijelom u radnom polju. Dijetetičar je nutricionista ili osoba iz sličnog obrazovnog polja koja je prošla kroz daljnju edukaciju i akreditaciju (ili registraciju) kako bi stekla to zvanje i radila u polju nutritivne terapije (pravljenje planova ishrane za pacijente i sl.). Po pravilu dijetetičari su u javnom sektoru rada, prije svega medicini gdje direktno sarađuju sa doktorima i pomažu pacijentima dok su nutricioniste osobe iza kulisa čiji posao obuhvata rad u laboratoriji, prehrambenoj industriji, obrazovanju odraslih, sigurnosti namirnica itd.
* https://velikirecnik.com/2016/07/04/nutricionista/
Piše: Jasmina Ibrahimović