Ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini postaje sve složenija, a najnoviji podaci Porezne uprave Federacije BiH otkrivaju zabrinjavajuće trendove.
Ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini postaje sve složenija, a najnoviji podaci Porezne uprave Federacije BiH otkrivaju zabrinjavajuće trendove. U samo mjesec dana broj zaposlenih u Federaciji smanjen je za 1.733 radnika, dok je od početka 2025. godine radna mjesta izgubilo čak 6.322 ljudi. Ovi podaci ukazuju na produbljivanje krize na tržištu rada, što može imati dalekosežne posljedice na ekonomiju i društvo u cjelini.
Posljedice otkaza
Masovna otpuštanja mogu dovesti do povećanja siromaštva i socijalne nesigurnosti, smanjenja kupovne moći stanovništva, ali i usporavanja ekonomskog rasta. Veći broj nezaposlenih znači manju potrošnju, što može pogoditi privatni sektor, a time i budžetske prihode države. S obzirom na to da su mnogi radnici zaposleni u sektorima s niskim platama, gubitak radnog mjesta za mnoge porodice znači i egzistencijalnu ugroženost.
Ko je odgovoran za ovaj negativni trend?
Iako vlast još uvijek ne priznaje da se radi o ozbiljnom problemu, ekonomski analitičari ukazuju na nekoliko ključnih faktora koji su doveli do povećanja broja otkaza. Jedan od njih je odluka o povećanju minimalne plate, koja je, iako zamišljena kao mjera za poboljšanje standarda radnika, dovela do povećanih troškova poslovanja za poslodavce. Mnogi mali i srednji privrednici nisu u mogućnosti da isprate povećanje plata, što ih je primoralo na otpuštanja ili čak zatvaranje firmi.
S druge strane, postoji i faktor dugogodišnje nestabilnosti i nepredvidive poslovne klime u BiH, koja odvraća investitore i otežava opstanak malih preduzeća. Visoki porezi i doprinosi na plate, birokratija i nedostatak podrške za privrednike dodatno pogoršavaju situaciju.
Komentirajući koliko je odluka o minimalnoj plati zaista donijela dobrobit za radnike ili je to još jedna u nizu populističkih odluka donesenih bez strategije za koju su već vidljive negativne posljedice, kaže da se više radi o populističkom potezu koji dodatno nije dobro osmišljen, te da je donesen bez strategije i bez prethodnog konsultovanja struke i svih uključenih strana, poslodavaca i sindikata.
“Vlada FBiH ni strateški, ni operativno a ni metodološki nije pripremila taj akt koji je od esencijalne važnosti za svakog čovjeka u FBiH ali i u cijeloj zemlji direktno ili indirektno. Odluka, ukratko, nije dobra. Bilo je puno načina da se to drugačije riješi.”, kaže prof. Željko Šain za Akta.ba.
Negiranje problema
Iako su statistički podaci jasni, vlast izbjegava da prizna direktnu povezanost između povećanja minimalne plate i rasta broja otkaza. Umjesto toga, zvaničnici ukazuju na globalne ekonomske trendove i spoljnu ekonomsku krizu kao glavne uzroke problema. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se BiH suočava sa specifičnim unutrašnjim izazovima koji zahtijevaju konkretne mjere, umjesto prebacivanja odgovornosti.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić, u objavi na Facebooku, analizirao je trenutnu ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini te najavio da će 2025. godina biti “izazovna”. Iako su neki ekonomski pokazatelji zabilježili rast, izazovi s inflacijom, smanjenjem broja zaposlenih i sporijim ekonomskim aktivnostima ukazuju na mogućnost daljnjeg usporavanja.
Bez hitnih ekonomskih reformi i preciznih mjera podrške privredi, postoji realan rizik da će se trend rasta nezaposlenosti nastaviti, što bi moglo imati katastrofalne posljedice po cjelokupno društvo. Ključno pitanje ostaje – da li će vlast prepoznati ozbiljnost situacije i preduzeti konkretne korake, ili će nastaviti da negira odgovornost dok ekonomska situacija dodatno eskalira?
2. aprila je zakazana i vanredna sjednica Parlamenta FBiH o ekonomskoj nestabilnosti i fiskalnim reformama.
Na sjednicu su pozvani zastupnici, premijer i ministri Vlade FBiH, predstavnici Ekonomsko-socijalnog vijeća, Udruženja poslodavaca FBiH, Saveza samostalnog sindikata BiH te stručna i medijska javnost.
“Očekujem aktivno učešće svih relevantnih aktera kako bismo pronašli rješenja za ekonomsku krizu u kojoj se nalazimo”, poručio je zastupnik Aliefendić.
S.B.
akta.ba