Istraživanje pod nazivom “Položaj i izazovi radnica na poslovima čišćenja i nege u Srbiji” (PDF) bavi se uvjetima rada, socijalnim izazovima i iskustvima žena angažiranih na poslovima čišćenja i njege u Srbiji i inozemstvu. Cilj studije je predstaviti perspektive radnica i agencija te digitalnih platformi koje pružaju ove usluge. Istraživanje je provela grupa SeConS za organizaciju ASTRA – Akcija protiv trgovine ljudima.
Iako radnici_e na poslovima čišćenja i njege čine značajan dio neformalne radne snage u Srbiji, ne postoji evidencija koja bi pokazala njihov točan broj. Kućni poslovi, kako su definirani Konvencijom Međunarodne organizacije rada br. 189 o dostojanstvenom radu u kućanstvu, uključuju zadatke koje u domaćinstvima obavljaju osobe zaposlene i plaćene za takve uloge. Konvencija nastoji osigurati da radnici_e u kućanstvu imaju dostojanstvene radne uvjete i radna prava kao i druge radne grupe, prepoznajući značajan doprinos domaćinstvima, ekonomiji i društvu ovog često marginaliziranog radnog sektora. Međutim, u Srbiji poslovi u kućanstvu nisu dobili dovoljno pažnje, što je rezultiralo ograničenim uvidima u status, prava i izazove s kojima se suočavaju radnici_e u ovom sektoru, posebno one koje se bave poslovima čišćenja i njege.
„Imam jako malu penziju, smešno je kolika je to penzija. I ja sam radila non-stop uz penziju… i onda kada mi je ovo ponuđeno, videla sam za šta sam radila, pa sam otišla u Nemačku.”
(Sofija, usluge skrbi u inozemstvu)
Ciljevi i metodologija istraživanja
Glavni cilj istraživanja bio je pružiti sveobuhvatno razumijevanje radnih uvjeta, socijalnih izazova i iskustava žena angažiranih na poslovima čišćenja i njege u Srbiji. Studija također ima za cilj rasvijetliti perspektive agencija i digitalnih platformi koje posreduju ove usluge. Korištena metodologija uključuje kvalitativne pristupe kao što su participativno promatranje, intervjui i fokus grupe. Provedeni su intervjui s radnicama (najmlađa je imala 21, a najstarija 70 godina) te s predstavnicama ili vlasnicama agencija za pružanje usluga čišćenja i njege.
Ključni nalazi
Veliki dio pojedinaca, odnosno pojedinki u poslovima u kućanstvu zaposlen je neformalno. Gotovo polovica radnica u domaćem sektoru Srbije radi bez formalnih ugovora, posebno u poslovima njege, koji uključuju brigu o djeci, starijima i kućnim ljubimcima, zatim manje popravke u domaćinstvu te poslove čišćenja i održavanja.
Nadalje, radni uvjeti žena u ovom sektoru često su nesigurni. Mnoge radnice se suočavaju s problemima poput nedostatka sigurnosti posla, neadekvatnih plaća i manjka socijalnih beneficija. Ovi uvjeti su pogoršani neformalnom prirodom zaposlenja, što ih čini podložnima eksploataciji i zloupotrebi.
Radnice u kućanstvu također se često suočavaju sa socijalnim izazovima, uključujući društveno podcjenjivanje njihovog rada, stigmatizaciju i rodnu diskriminaciju. Ovi izazovi ne utječu samo na njihov profesionalni život, već i na privatni živote te društvenu dobrobit.
Pravni i institucionalni okvir u Srbiji ne štiti adekvatno prava radnica u kućanstvu. Iako postoje zakoni i politike, njihova primjena je često nezadovoljavajuća, a mehanizmi provođenja nedostatni. Ovaj nedostatak zaštite ostavlja mnoge radnice bez ikakve podrške u slučajevima eksploatacije ili kršenja prava.
Agencije i digitalne platforme igraju ključnu ulogu u pružanju usluga rada u kućanstvu. Međutim, njihove prakse značajno variraju, pri čemu neke pružaju bolje uvjete i zaštitu od drugih. Studija ističe potrebu za regulacijom i nadzorom kako bi se osiguralo da posrednici posluju pošteno i transparentno.
Studija daje nekoliko preporuka za poboljšanje situacije radnica u sektoru kućanskih poslova:
- formalizacija zapošljavanja, što uključuje podizanje svijesti o prednostima formalnog zapošljavanja među radnicama i poslodavcima te razvoj politika koje olakšavaju prelazak iz neformalnog u formalni radni odnos,
- jačanje pravne zaštite, što uključuje izmjene postojećih zakona o radu kako bi se izričito obuhvatio rad u kućanstvu, osiguravajući da radnice uživaju ista prava i zaštitu kao i drugi, te poboljšanje provedbe tih zakona,
- pružanje socijalne sigurnosti i beneficija, što bimoglo uključivati stvaranje prilagođenih shema socijalne sigurnosti za radnice u kućanstvu koje pokrivaju zdravstveno osiguranje, mirovinske beneficije i zaštitu od nezaposlenosti,
- podizanje svijesti i edukacija, kako radnica, tako poslodavaca, o pravima i odgovornostima u sektoru poslova u kućanstvu, što može doprinijeti smanjenju eksploatacije i poboljšanju radnih uvjeta,
- regulacija agencija i digitalnih platformi koje posreduju u uslugama rada u kućanstvu je neophodna te može osigurati da posrednici pružaju poštene i transparentne usluge, štite prava radnica i pridržavaju se etičkih standarda.
„Bejbisiterke još uvek nemaju nikakav status [u Srbiji] pa nisu zaštićene. Mali je broj porodica koje zapravo brinu o ljudima koji rade za njih.”
Ana, usluge čuvanja djece
Zaključak
Ova sveobuhvatna analiza ističe hitnu potrebu za reformama politika i za društvenim intervencijama kako bi se unaprijedio status i radni uvjeti žena u sektoru rada u kućanstvu u Srbiji. Istraživanje naglašava važnost rješavanja izazova s kojima se suočavaju žene u poslovima čišćenja i njege. Formalizacijom zapošljavanja, jačanjem pravne zaštite, pružanjem socijalne sigurnosti, podizanjem svijesti i regulacijom posrednika situacija ovih radnica može se značajno poboljšati. Studija poziva na zajedničke napore kreatora politika, civilnog društva i međunarodne zajednice kako bi se osiguralo da radnice u kućanstvu budu tretirane s dostojanstvom i poštovanjem koje zaslužuju.
Istraživanje je dostupno na poveznici.
Izvor: Vox Feminae