Anida Sokol i Lejla Gačanica
Izdavač: Mediacentar Sarajevo 2025
Studija daje analizu medijskog pravnog okvira i zakonodavnih propisa za slobodu izražavanja u BiH te njihove usklađenosti sa međunarodnim standardima i pravnom stečevinom EU.
Sastoji se od tri dijela: a) pregleda zakonodavnog okvira za zaštitu slobode izražavanja u BiH, te njegove usklađenosti s međunarodnim standardima i standardima Evropskog suda za ljudska prava; b) pregleda medijskog pravnog okvira i institucionalne zaštite medijskih sloboda, naročito u pogledu preporuka Evropske komisije te njihove usklađenosti s pravnom stečevinom EU; te c) pregleda posljednjih zakonskih okvira EU koji se odnose na medije i slobodu izražavanja, a u kojem se razmatra i mogućnost njihove buduće implementacije u BiH.
U uvodu se daje i kratki pregled obaveza koje je BiH kao potpisnica međunarodnih konvencija preuzela u pogledu zaštite slobode izražavanja, ali i u pogledu usklađivanja s pravnom stečevinom EU. U prvom dijelu, u kojem se analizira zakonski okvir za zaštitu slobode izražavanja, daju se pregledi zakona o zaštiti slobode izražavanja, zakona o zaštiti od klevete, uključujući i nedavnu kriminalizaciju klevete u RS-u, te propisa za zaštitu javnog reda i mira i njihove usklađenosti sa međunarodnim standardima i standardima Evropskog suda za ljudska prava. U drugom dijelu se razmatraju zakoni relevantni za rad medija, poput Zakona o komunikacijama, pravila i propisa Regulatorne agencije za komunikacije, Zakona o javnom RTV-sistemu BiH, te institucionalnih okvira za zaštitu novinara. U ovom dijelu također se izlaže trenutno stanje nepostojanja propisa za transparentnost medijskog vlasništva te se objašnjava važnost donošenja takvog zakonskog okvira za zaštitu medijskog pluralizma i sloboda. U svim dijelovima se navode pojedine inicijative za zakonske reforme, kao i trenutni status u procesima izrada novih zakona.
Treći dio je kratak pregled zakonodavnih akata na nivou EU, s posebnim osvrtom na Akt o digitalnim uslugama, Evropski akt o slobodi medija i Direktivu protiv strateških tužbi usmjerenih protiv javnog djelovanja (Strategic Lawsuit Against Public Participation SLAPP), a u ovom se dijelu razmatraju njihove moguće implementacije u BiH. Na kraju, izvještaj daje preporuke za potrebne korake koji se trebaju poduzeti kako bi se unaprijedile medijske slobode, zaštitili novinari i sloboda izražavanja te ispunili uvjeti u procesu EU integracija. Izvještaj je izrađen na temelju pravne analize zakonodavnog okvira, pregleda sekundarne literature i dvanaest intervjua s pravnim stručnjacima, predstavnicima medija i institucija.
Studija predstavlja prvi dio trodijelnog serijala izvještaja posvećenih praćenju zakonodavnih i institucionalnih reformi u oblasti slobode izražavanja i medijskih sloboda u procesu EU integracija. U ovoj prvoj studiji analiziraju se postojeća zakonska rješenja i trenutni koraci u zakonodavnim reformama za medijske slobode i slobodu izražavanja, uz identifikaciju ključnih prioriteta i rizika. U narednim studijama pratit će se proces izrade zakonskih rješenja s posebnim fokusom na prioritetne oblasti, poput transparentnosti medijskog vlasništva i zakona o javnom RTV-sistemu. Studija je namijenjena svim akterima uključenim u zaštitu slobode izražavanja i medijskih sloboda, uključujući institucije vlasti, donosioce odluka, regulatore, medijski sektor, civilno društvo i međunarodnu zajednicu. Nadamo se da će doprinijeti podsticanju efikasnih zakonodavnih i institucionalnih reformi, kao i boljem razumijevanju trenutnog stanja i izazova u oblasti slobode izražavanja i medijskih sloboda u BiH.
Studija na bhs. jeziku je dostupna ovdje.
Prevod na engleski će biti uskoro dostupan.