Tranzicijska pravda je metoda koja se primjenjuje u društvima u kojima su u prošlosti bila prisutna teška ili masovna kršenja ljudskih prava, kao i međunarodnog humanitarnog prava. Naziva se tranzicijska upravo zbog toga što predstavlja odgovor na dešavanja u prošlosti i predstavlja aktivnosti u pravcu ublažavanja posljedica zločina/pomirenja i uspostavljanja vladavine prava. Tranzicijska pravda uključuje niz različitih mehanizama uz pomoć kojih se prepoznaju i otklanjaju povrede prava.
Za proces tranzicijske pravde najvažnija su dva osnovna modela: retributivni i restorativni model pravde. Prvi (retributivni) obuhvata mehanizam krivične pravde. Retributivna pravda (sudsko procesuiranje onih koji su počinili zločine) je model koji sprovodi država kroz sudski postupak, kako bi se iznova uspostavio balans poremećenih vrijednosti i odnosa u društvu. Mehanizam krivične pravde ima za cilj pravno sankcioniranje okrivljenih od strane države. Ponekad, ovaj mehanizam nema elemente istinskog pomirenja među zajednicama, pa i ne vodi samom okončanju procesa. Vrlo često se sudski procesi koriste od strane državnog aparata kao zamjena za istinski proces pomirenja nacija/grupa/zajednica u jednom društvu. Također, u zavisnosti od političkog konteksta, može se desiti da se počinioci krivičnih djela sudski procesuiraju, dok kreatori politike što je dovela do zločina često (ne uvijek) ostaju nekažnjeni.
Restorativna pravda se bazira na suočavanju sa dešavanjima iz prošlosti koje se odvija na individualnom i kolektivnom nivou. Ovakav model stavlja naglasak na proces zacjeljivanja rana individue, grupe ili zajednice. Ovo se ostvaruje tako što se javno i jasno otkriva ponašanje koje je dovelo do zločina (ko je kreirao politiku što je dovela do zločina; ko je izdavao naređenja; ko je izvršavao naređenja; šta se desilo sa nestalima; gdje su njihova tijela; o kakvoj se politici radilo; ko je imao koristi od svega toga?).
Model se ponekad naziva i reintegrativna pravda, s obzirom da se naglašavaju elementi kao što su opraštanje, nada, odgovornost, i pozitivan ishod procesa za sve učesnike. Težište je, dakle, želja da se sazna sto je moguće više o sudbini žrtava.
Restorativni model pravde obuhvaća mehanizme kazivanja istine, reparacije i institucionalne reforme. Kazivanje istine podrazumijeva identifikovanje žrtava i počinioca sa ciljem da se napravi historijski zapis zasnovan na istini, te da se na taj način spriječi poricanje da su se zločini dogodili, a sve u cilju uspostavljanja osjećaja pravde i sprječavanja počinjenja zločina u budućnosti. U svrhu utvrđivanja činjenica povodom zločina iz prošlosti do danas je širom svijeta formirano preko 40 komisija za istinu i pomirenje.
Programom reparacija postiže se direktno prevazilaženje posljedica zločina i vraća se dostojanstvo žrtvama. Naravno, država je u tom slučaju dužna, pravno i moralno, da finansira program reparacije, te da uz pomoć već postojećih rezolucija Generalne skupštine UN-a osmisli najadekvatniji način reparacije (kompenzacija, restitucija, rehabilitacija, te različiti oblici zadovoljenja i garancija neponavljanja zločina).
Posljednji mehanizam institucionalne reforme za ishod ima uspostavljanje vladavine prava i sprječavanje kršenja ljudskih prava u budućnosti. Da bi se postigao taj cilj neophodno je sprovesti niz aktivnosti u procesu reformiranja državnih institucija, prevashodno bezbjednosnih i pravosudnih, kako bi se osigurala njihova djelatnost u službi građana.
Društveni kontekst i ciljevi diktiraju na koji način će se primijeniti koncept tranzicijske pravde. Bitno je napomenuti da se ciljevi tranzicijske pravde ne mogu samo jednim mehanizmom samostalno dostići. Potrebna je i poželjna jaka politička volja, kao i aktivizam civilnog društva, koje uveliko može olakšati proces pronalaskom i predlaganjem rješenja. Naravno, dobra komunikacija unutar civilnog društva, te između civilnog društva i organa vlasti je presudna, što upućuje na činjenicu da je neophodno uzeti mišljenje građana u razmatranje, od kojih samih prvobitno zavisi tranzicijski proces pomirenja.
Napisala: Olovčić Devsa, Studentica Pravnog fakulteta UNSA
Rad je nastao u okviru seminara „Tranzicijska pravda – put ka miru“ koji je organizovalo Evropsko udruženje studenata prava (ELSA) Sarajevo uz podršku Mreže za izgradnju mira, 21.9.2015. godine, povodom Međunarodnog dana mira.