Ono što je zasigurno obilježilo proteklu godinu je migrantska kriza sa kojom se suočila Europa. Uprkos brojnim međunarodnim aktima kojima se regulišu prava ovih lica, praksa je pokazala koliko je Europa zapravo nepripremljena za suočavanje sa ovim problemom.
Težnja izbjeglica i migranata ka razvijenijim zemljama dodatno je otežala efikasnost rješavanja krize. Nedovoljnost kapaciteta pojedinih država i razlike u ekonomskoj moći doprinijele su i odredile njihovu putanju kretanja. Iako bi trebale biti pripremljene za suočavanje sa ovim problemom, mnoge države Evropske unije pale su na tom testu. Prevelik priliv izbjeglica i migranata doveo je do povlačenja nekih radikalnih poteza i mjera koji su umjesto rješenja napravili još veći problem.
Broj ljudi koji pristižu na prostor Evrope nužno je pojačao potrebu za naglašavanjem razlike između samih pojmova izbjeglice i migranta. Pod pojmom izbjeglice prema UN-u, podrazumijevaju se osobe koje napuštaju svoju zemlju u strahu od progona zbog rase, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkoj opciji. Izbjeglica ne uživa zaštitu svoje države i progonom mu može prijetiti i njezina vlada. Izbjeglicama je garantovana međunarodna zaštita putem brojnih konvecija i direktiva. Tako prema Članu 33. stav 1. Ženevske konvencije iz 1951. određuje se: „Nijedna Država ugovornica neće protjerati ili vratiti („refouler”) izbjeglicu na granicu teritorija gdje bi njegov život ili sloboda bili ugroženi zbog rasnih, vjerskih, nacionalnih razloga, kao i zbog pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili zbog političkog mišljenja.” Pod migrantom ipak podrazumijevaju se lica koja napuštaju svoju matičnu državu usljed velikih ekonomskih kriza, neimaštine i siromaštva. Ako navedene definicije dovedemo u neposrednu vezu sa dešavanjima u svijetu i stanjima u kojima se nalaze određene države, jasno je da možemo odrediti porijeklo i kretanje ovih kategorija. Tako najveći broj izbjeglica dolazi sa teritorije Sirije, što je zapravo i opravdano obzirom na sukobe na toj teritoriji. Pored Sirije velik broj migranata dolazi iz Turske, Somalije, Eritreje, itd.
Postavlja se pitanje na koji način treba pristupiti rješavanju ovog problema. Kao neke od opcija javljaju se vraćanje migranata u zemlje iz kojih dolaze, zatim raspoređivanje izbjeglica i migranata shodno kapacitetima država, te raspoređivanje pristiglih migranata i izbjeglica na deficitarne poslove i povećanje kapaciteta radne snage određenih država. Sva navedena moguća rješenja zapravo predstavljaju samo saniranje posljedica. Danas se suočavamo s krizom podstaknutom dešavanjima u Siriji i siromaštvom koje postoji u određenim državama i dok je Evropa zaokupljena saniranjem trenutnih posljedica, već sutra može doći do još veće eskalacije sukoba i problema poput siromaštva i na nekim drugim teritorijama. Ono što bi trebalo jeste zapravo promijeniti kurs rješavanja problem, i umjesto djelovanja na posljedice usmjeriti djelovati na rješavanje izvornog problema. Takvim pristupom rješile bi se ključne stvari i razlozi koji ustvari i dovode do migracija. Pravovremeno reagovanje spriječilo bi posljedice sa kojim se sada suočavamo. Rješavanje sukoba, sprečavanje terorističkih napada ili svođenje istog na minimum obzirom da je praksa pokazala da je isti nemoguće iskorjeniti, ulaganje i preraspodjela sredstava s ciljem poboljšanja uslova života u zemljama u kojim vlada siromaštvo samo su neki od načina rješavanja problema u korijenu kako se kasnije ne bismo morali suočavati s posljedicama i silnim gubicima. Jedno od rješenja moglo bi svakako biti i osnivanje neke vrste fonda na nivou EU, gdje bi svaka država shodno svojim ekonomskim mogućnosti izdvajala određena sredstva za ulaganja i podsticaje zemljama u kojima vlada kriza, a iz kojeg bi se mogla vršiti ulaganja i zadržati određen broj migranata u matičnim državama te na taj način preventivno djelovati i spriječiti ovakvu eskalaciju migracija koja dovodi ne samo do materijalnih troškova, već i do velikih gubitaka kada su upitanju ljudski životi.
Napisala: Biljana Andrijević, studentica Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci