Svaki projekt ima svoju civilno – društvenu dimenziju. Kako bi se osigurao pravilan odabir projekata u jednoj zajednici nužna je bliska suradnja s građanima. Najbolji način sa saznate što građani žele jeste da ih pitate.
Jednom kada se građani izjasne stvara se horizontalna struktura koja daje oslonac za razvoj stabilne suradnje.
Time se olakšava strukturi vlasti da prepozna problem i svrhovito radi na njemu.
Međutim, jako je teško kroz obnovu infrastrukture potaknuti građane na motivaciju.
Fizička obnova ili napredak u mobilizaciji, ne znači nužno i poticanje pozitivnih promjena u društvu.
Obnova mora uključivati i socijalni aspekt koji će se provođenjem odgovarajućeg projekta produbiti.
Što to znači u praksi.
Ključno je provesti evaluaciju metodologijom koja uključuje kompletnu sliku problema kojemu pristupamo.
Glas građana je početak, ali treba ga smjestiti u realne okvire i uskladiti s mogućnostima koje se nude kroz nacionalne i europske strateške okvire.
Uzmimo za primjer problem koji se spominje kao veliki izazov za gotovo sve europske zemlje, problem stanovanja.
Znači li nedostatak adekvatnih objekata za stanovanje, nužno potrebu za gradnju novih.
Postoji li drugi način da se pristupi ovom problemu i iskoriste već postojeći resursi.
Jedan od načina prenamjene postojećih resursa je obnova takozvanih ‘brownfield lokacija’.
To su vrijedni prostorni resursi poput napuštenih građevina ili zemljišta koja su zapuštena i ne koriste se.
Tvornice koje su nekada bile pokretač industrije sada narušavaju izgled centra grada.
Brojni su primjeri njihove prenamjene za potrebe stanovništva ili poslovne investicije.
Prvi korak naprijed uvijek je dobra evidencija. Kada znamo s čim točno raspolažemo, lakše ćemo odlučiti u što uložiti.
Rješavanje stambenog pitanja nije samo pitanje zemljišta i infrastrukture, ono je pokretač cijele filozofije koja se sastoji u tome da ljudi prepoznaju da se radi nešto dobro za njih.
Jača se socijalni kontakt i stvara novi okvir za djelovanje.
Dobrim odabirom možemo promijeniti identitet grada. Simbolika novog prostora može biti pokretač pozitivnih promjena.
Time razvojni potencijal grada jača i uključuje korporativni sektor.
Stvara se socijalna kohezija unutar zajednice koja privlači ekonomske investicije i stvara se stup suradnje koji je preduvjet stabilnosti.
Davanjem podrške i zaštitom najranjivijih skupina društva pridonosi se razvoju svih inicijativa koje potiču zaštitu ljudskih prava.
Osiguravanje dobrobiti svih članova zajednice osnova je Strategije Vijeća Europe za jačanje socijalne kohezije (www.europa.eu).
Prepoznato je da novi razvojni aspekti dovode do novih oblika ranjivih skupina u društvu.
Starenje stanovništva je jedan od problema koji predstavlja veliki izazov društva u cjelini, ali novi socijalni rizik su obitelji kojima su blokirani računi, za koje tek treba naći rješenje za oporavak.
Identitet grada preslikava identitet ljudi koji u njemu žive.
Projekti koji utječu na poboljšanje životnog standarda ljudi, dovode do pozitivne promjene koja je ključna za održivi razvoj zajednice.
Ako želite podijeliti svoje mišljenje ili pratiti svakodnevne objave o sličnim temama pridružite mi se na Instagram profilu @evaluatorbih.