Kada se prvi put susretnemo s javnim pozivom, tih 30 (i više ) stranica može djelovati zastrašujuće. Veliki broj informacija izaziva konfuziju i nerijetko se javlja poriv da se ne upuštamo u postupak prijave.
Početna konfuzija ipak je samo to, početak jedne nove nepoznate priče i upoznavanje s novim terminima. Kada jednom uđete u logiku projektnih prijava i povežete svoje ciljeve s ciljevima javnog poziva sve ide puno lakše.
Međutim, ne treba svatko od nas poznavati ovaj proces i samostalno tražiti svoje mjesto. Profesionalno konzultantsko oko može izdvojiti sve relevantne informacije kao sažetak javnog poziva u kojem ćete lako pronaći odgovore na sva bitna pitanja.
Kako ćemo znati tko se može prijaviti za sudjelovanje u određenom EU projektu? Ova informacija specifična je za svaki pojedini poziv i unutar njega raspisane su detaljne informacije koje prijavitelj (i/ili partner) moraju ispuniti. Dosta često nailazim na mišljenja da se prijaviti mogu samo institucije ili registrirane udruge, te da za pojedince u EU projektima ‘nema mjesta’. No,istina je da se u velikoj većini slučajeva određeni projekti raspisuju upravo za male poduzetnike, nositelje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili fizička lica koja zadovoljavaju tražene uvijete.
Ostvarivanje osnovnih uvjeta za sudjelovanje u projektu, samo je jedna u nizu stavki koje se moraju ispuniti da biste bili u mogućnosti napisati prijavu. Idući korak odnosi se na mogućnost ispunjavanja traženih uvjeta, odnosno pokazatelja za koje trebaju jasne mjere i mjerljivi rezultati nakon provedbe. Kako ne bismo sami sebi postavili nerealne ciljeve nužno je uzeti u obzir vrijeme trajanja projekta i procijeniti što smo zaista u mogućnosti provesti u predviđenom roku i u okviru predviđene visine potpore.
Svima nam je već poznato da svaki EU projekt ima za cilj poboljšati uvijete života građana, ali kada se prijavljujemo na određeni poziv moramo točno znati kojoj skupini građana pomažemo. U pozivu će se naći termin ‘ciljna skupina’ i ponekad je točno specificirano tko pripada ovoj skupini, dok je u nekim slučajevima ovaj termin raspisan jako široko. U oba slučaja treba biti jako oprezan. Iako smo skloni misliti da će ideja koju imamo biti odlično prihvaćena ako je uspijemo provesti kroz projekt, to nije uvijek slučaj. Može se desiti da u određenom području i ciljnoj skupini koja je zadana pozivom, nećemo naći dovoljan broj zainteresiranih za njeno provođenje ili da broj zainteresiranih bude preveliki, pa nećemo moći ispuniti zadano u predviđenom roku.
Da bismo izbjegli ove dileme, jedini način je dobra priprema i detaljna analiza stanja prije upuštanja u proces prijave. Ovu analizu najbolje je početi raditi puno prije raspisivanja samog poziva, jer oduzima jako puno vremena, a temeljni je uvjet za razumijevanje problema koji želimo riješiti i najbolji način da odredimo koje mjere treba poduzeti.
Jedan od prvih savjeta koje sam dobila vezano za ovu tematiku je prikaz svih spomenutih informacija u obliku jednostavne tablice koja će biti dovoljno jasna (i kratka) kako bi zadržala pažnju sugovornika i dala mu odgovore na ključna pitanja. Proces koji sam usvojila od divnih ljudi koje sam imala za mentore, danas svakodnevno koristim u radu.
Ovaj alat koji se sastoji od deset jednostavnih koraka za pisanje sažetka javnog poziva dijelim kroz mjesečni newsletter u obliku besplatnog priručnika ili free e booka. Prijaviti se možete OVDJE.
Ako želite znati više ili imate nekih pitanja o ovoj ili sličnim temama obratite mi se na evaluatorbih@gmail.com ili nam se pridružite u druženju i raspravi na Instagram profilu @evaluatorbih.