Autor/ica Harun Dinarević 02.12.2024.
Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH nema informacije koliko je vrijednih metala iskopano ove godine na području opštine Vareš, gdje metalne rude eksploatiše britanska kompanija Adriatic Metals. Na upit Naratoriuma da nam dostave informacije o količini iskopanih metala u prvoj aktivno operativnoj godini rada rudnika, iz FMERI-ja smo dobili odgovor da je najbolje da odgovor potražimo od same kompanije. Zamislite da ministarstvo energetike neke europske države ne zna koliko je mineralnih sirovina iskopano na određenom području njene teritorije. Teško je, zar ne?
Uprkos indolentnom odnosnu Ministarstva, odnosno Vlade FBiH, prema ekstrakciji prirodnih resursa od strane međunarodne kompanije, podacima koje smo zatražili su zapravo mogli i sami pristupiti jer su objavljeni na stranici kompanije krajem mjeseca oktobra.
Kompanija Adriatic Metals je dužna investitorima dostaviti kvartalni izvještaj o napretku cijele operacije, ali to nije dužna učiniti i Ministarstvu – otuda i ovakav odgovor. Samo zahvaljujući tome, mi već imamo podatke o količini iskopanih metala od početka ove godine.
Kvartalna proizvodnja/Izvor: Adriatic Metals
Prvi mjeseci proizvodnje bili su rezervisani za početak eksploatacije, stoga ih ni kompanija ne uzima za relevantne. Prava eksploatacije kreće u drugom kvartalu ove godine, odnosnu u aprilu mjesecu. Od aprila do kraja juna je iskopano 8.284 tona rude, što možemo okarakterisati kao zagrijavanje. U iduća tri mjeseca količina je skoro usmostručena – iskopane su 63.000 tona rude. Kompanija očekuje da do kraja godine iskopa 180.000 tona rude, kako je predviđeno ranijim planovima. U izvještaju je tek ova količina okarakterisana kao komercijalna.
“Smjernice za 2025. ostaju nepromijenjene, sa 750.000-800.000 tona, a kompanija će dostaviti dugoročne smjernice kada dosegne komercijalnu proizvodnju, predviđenu u četvrtom kvartalu”, stoji u ovom dokumentu.
Koliko čega?
U drugom i trećem kvartalu ove godine je, dakle, iskopano 71.337 tona metalnih ruda. U drugom kvartalu je samljeveno 9.454 tona, dok je u trećem proizvodnja porasla na 21.078 tona.
U oba kvartala kombinovano je ekstraktovano 117.126 unci srebra, odnosno 3.320 kilograma. Zlata u istom periodu su izdvojene 893 unce, što je konvertovno 25,3 kilograma. Prema platformi BullionVault, cijena srebra se u posljednjih godinu dana na tržištu kretala od 719 do 1.108 američkih dolara po kilogramu. Cijena zlata je bila od 65.000 do 89.000 dolara po kilogramu.
Cinka je ekstraktovano 1.016 tona, olova 640, a bakra 105. Prema različitim platformama, cijena cinka na tržištu se ove godine kretala od 2.300-3.300 dolara po toni. Bakar se ove godine kretao od 8.200-10.000 dolara po toni. Srednja cijena olova je iznosila oko 2.000 dolara po toni.
Pomnožimo li iskopane količine sa srednjim vrijednostima cijena (što nije sasvim precizan metod, jer ne znamo kada tačno, po kojim valutama i po kojoj cijeni je kompanija prodavala robu, ali će poslužiti da steknemo sliku.), vidjet ćemo da je najveći profit u ovom periodu ostvarila na srebru. Prema ovoj kalkulaciji ukupna vrijednost prerađenih sirovina iznosi oko 9.600.000 američkih dolara. Treba naglasiti da je prema gornjoj tabeli iz izvještaja kompanije od 71.000 ukupno iskopane, prerađeno tek oko 30.000 tona. Uzmemo li da je cijena kontinuirane koncesione naknade 3,9 KM po toni, za dosad iskopanu rudu kompanija je Zeničko-dobojskom kantonu, odnosno Varešu (u omjeru 70 posto Varešu, 30 ZDK), uplatila oko 276.900 KM. To iznosi 1,55 posto od procijenjene vrijednosti iz gornje kalkulacije, a samljeveno je tek oko 40 posto iskopane rude, što znači da će procenat koji se sliva u budžet ZDK i općine Vareš biti mnogo niži kada se iskopavanje i prerada izjednače. U računicu nismo dodali 150 KM po hektaru jednokratne naknade koja je ranije uplaćena na sve površine na koje ova kompanija posjeduje koncesiona prava.
Ekstraktovane količine metala i srednja vrijednost/Foto: Naratorium
O pogodovanju kompaniji prilikom utvrđivanja koncesionih naknada pisali smo prije dvije i po godine. Početkom ove godine premijer ZDK Nezir Pivić je najavio da će “na inicijativu Adriatic Metalsa” i u saradnji s njima formirati međunarodnu komisiju koja će utvrditi pravedniju koncesionu naknadu.
U aprilu nam je iz kabineta premijera ZDK odgovoreno da “komisija nije formirana jer nastojimo istu formirati sa grupom eksperata internacionalnog i domaćeg karaktera, koji će znati prepoznati i dati najbolje svjetske standarde naknade u ovoj industriji”.
Sličan upit smo poslali i 05.11.2024., pitajući dokle je došlo formiranje komisije. Ovaj put nismo dobili odgovor.
Nastavak istraživanja
U pomenutom kvartalnom izvještaju Adriatic Metalsa se navodi da je kompanija nakon presude Ustavnog suda BiH kojom se poništava odluka Vlade FBiH o prenamjeni šumskog zemljišta u zemljište za odlaganje jalovine kod Vareša morala pronaći alternativno rješenje, pa će deponija jalovine biti na kopu nekadašnjeg Rudnika cinka, olova, barita i srebra Veovača, koji je radio od 1983. do 1987. godina. Kompanija posjeduje koncesiono pravo na ovo zemljište, a procjene su da će deponija postati funkcionalna krajem ove godine. Ova lokacija je udaljena samo dva kilometra od postrojenja za preradu. Predviđeno je da će, nakon proširenja, zadovoljiti prostor za odlaganje jalovine u idućih 10 godina.
Privremena deponija Veovača/izvor: Adriatic Metals
Pored trenutno operativnog rudnika Rupice, desetak kilometara zračne linije sjeverozapadno od Vareša, izgledno je da će rudarenje početi i na suprotnoj strani teritorije ove opštine.
“Adriatic kontinuirano sprovodi istraživačke aktivnosti širom našeg koncesionog područja, uključujući i područje Vareš Istok, i raduje nas mogućnost daljeg razvoja i pozitivnog uticaja na lokalnu zajednicu”, stoji u odgovoru PR službe ove kompanije Naratoriumu.
Prema ranijim projekcijama kompanije, na ovom prostoru je označeno nekoliko izglednih lokacija lokacija u ovom koncesionom polju. Navodno su pronađene značajna nalazišta bakra, ali ove informacije nam nisu potvrđene iz kompanije.
Mapa koncesionih površina Adriatic Metalsa/izvor: Adriatic Metals
naratorium.ba