Albert Einstein svjetsku slavu i besmrtnost dobio je na račun svojih revolucionarnih otkrića. U ovom članku navest ćemo koja su to otkrića i po čemu danas pamtimo Einsteina i na čijim temeljima razvijamo modernu znanost.
Albert Einstein rođen je 14. ožujka 1879., na dan koji se danas obilježava kao Pi dan (3.14.) u njemačkom Ulmu, a umro je u Princetonu 18. travnja 1955. godine. Mladost je proveo u Munchenu, Italiji i Švicarskoj gdje je završio Tehničku visoku školu u Zurichu, te radio u Bernu u patentnom uredu. U tom razdoblju otkrio je niz zakona prirode, te za jedan od radova nagrađen i Nobelovom nagradom za fiziku. Godine 1909. postao je izvanredni profesor teorijske fizike na Sveučilištu u Zürichu, a 1911. profesor teorijske fizike u Pragu. Dolaskom Hitlera na vlas seli u SAD gdje je do kraja života radio u Institutu za viša znanstvena istraživanja u Princetonu.
Na njegovo upozorenje 1939. da bi Nijemci mogli načiniti atomsku bombu, započeli su u SAD-u istraživački radovi za proizvodnju takve bombe (Projekt Manhattan). Poslije se Einstein uporno borio protiv primjene tog oružja.
Einstein je 1905. objavio 4 revolucionarna rada. I jedan bi bio dovoljan da zajamči svjetsku slavu.
Rad broj 1
Prvi rad odnosi se na objašnjenje Brownovog gibanja. Radi se o dotad neobjašnjivoj pojavi gibanja sitnih čestica u tekućini. Einstein je pokazao da Brownovo gibanje nastaje kao posljedica sudara molekula tekućine sa sitnim česticama suspendiranima u tekućini i tako pridonio potvrdi kinetičke teorije topline, primijenivši je i na tekućine.
Rad broj 2
Drugi Einsteinov rad objasnio je čestična svojstva svjetlosti. Svjetlost se sastoji od fotona koji pokazuju valna svojstva, a katkad i čestična. Njegova hipoteza je objasnila fotoelektrični učinak, odnosno pojavu kada se elektron oslobađa iz materije svjetlosnom pobudom, tj. elektromagnetskim zračenjem. Albert Einstein je za objašnjenje ovog efekta 1921. dobio Nobelovu nagradu za fiziku.
Rad broj 3
Treći Einsteinov rad poznat je pod nazivom posebna teorija relativnosti. Njegovi postulati pokazali su se točnim, a Einstein je rekao kako su svi zakoni fizike isti u svim inercijalnim sustavima, te da je brzina svjetlosti c ista u svim sustavima. Vrijeme i gibanje su za promatrača relativni. Tu su poznata i dva pojma: dilatacija vremena i kontrakcija duljine. Suvremeni GPS sustav počiva na ovim spoznajama.
Rad broj 4
Najvažniji od svih radova je rad o tromosti tijela i energiji pohranjenoj u njemu. Tromost se smatrala ovisnom samo o masi, no Einstein nam je pokazao kako su masa i energija zapravo dvije inačice iste stvari. Ta je jednakost izražena jednom od najpoznatijih formula E=mc2. Prema toj formuli, u malom dijelu materije je pohranjena ogromna količina energije.