Informacija da se ne zna gdje se trenutno nalazi Čajničko evanđelje koje je Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila nacionalnim spomenikom – pokretno dobro jučer je uznemirila javnost, dok su neki od medija čak naveli da se radi o krađi tog kulturnog blaga.
Starješina hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Čajniču u kojoj se čuva to dragocjeno kulturno blago – Čajničko jevanđelje protojerej Dragiša Simić u izjavi za Fenu naveo je da su vijesti koje su se proširile netačne.
“Čajničko jevanđelje je na restauraciji i konzervaciji i ono će se, čim se sve uspješno završi, vratiti. Tim povodom ćemo organizovati promociju restauriranog jevanđelja. Svi će ga moći vidjeti”, podvukao je protojerej Dragiša Simić.
On međutim nije precizirao gdje se Čajničko jevanđelje trenutno nalazi.
Naučna saradnica Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, autorica knjige koja se bavi Čajničkim jevanđeljem Erma Ramić-Kunić kazala je za Fenu da je došla do saznanja da je ovaj rukopis “nestao” iz crkve, te da se vjerovatno nalazi u Srbiji.
Ona također naglašava da je Srbija usvojila zakon o kulturnim granicama koje podrazumijevaju šire granice u odnosu na državu Srbiju, a time su obuhvatile i Republiku Srpsku.
“Po tom zakonu oni sav prostor podrazumijevaju srpskim kulturnim prostorom i po tom zakonu je vjerovatno izmješteno i Čajničko jevanđelje”, smatra Ramić-Kunić, koja izmještanje i zbog potreba restauracije problematizira jer o tome nije obaviještena Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Faruk Kapidžić iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine oglasio se o ovom pitanju na svom facebook profilu te je, između ostalog, naveo da je Čajničko jevanđelje za našu državu, a pogotovo za svakog vjernika bilo koje konfesije duhovna i vjerska neprocjenjiva vrijednost.
On je također naveo da su dva člana Komisije o tome obavijestili sve nadležne organe i institucije.
Čajničko jevanđelje, ćirilični spomenik iz jugoistočne Bosne i Hercegovine, pisan je na pergameni potkraj XIV ili početkom XV vijeka.
Po zapisima na margini rukopisa drži se da je pripadao vlastelinskoj porodici Rađenović. Čuva se u hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Čajniču. Očuvano je 167 listova, dok su početak i kraj izgubljeni.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine odlukom iz 2013. Čajničko jevanđelje proglasila je pokretnim dobrom i rukopis se treba tretirati u skladu sa propisanim zakonskim normama.