Osim prečestih poskupljenja hrane, koja su posebno izražena ove godine, građani muku muče i sa smanjenjem gramaže prehrambenih namirnica, što je takođe udar na njihov životni standard.
Na ovo upozoravaju iz udruženja potrošača, naglasivši da u pakovanju od kilograma još, uglavnom, možemo da nađemo samo so.
“Šećer je u pakovanju od 900 grama, kao i većina drugih prehrambenih artikala koji su ranije težili kilogram. Jogurti, pavlake i slični proizvodi koji su nekada težili 200, prodaju se u pakovanjima od 180 mililitara”, objašnjava za Srpskainfo izvršna direktorka prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Murisa Marić.
Prema njenim riječima, prosječan potrošač jako teško može da uprati ova smanjenja gramaže.
“Razlog je što je ambalaža ostala ista, a ona je ta koja nas privlači da priđemo nekoj polici i izaberemo određeni proizvod. Potrošači uglavnom obraćaju pažnju na rok trajanja nekog prehrambenog artikla i na cijenu koja je, naravno, u ovim teškim vremenima presudna”, ističe Marićeva.
Dodaje da samo kod kupovine mesa, te voća i povrća, možemo da odredimo gramažu koju ćemo pazariti.
“Kod ostalih proizvoda riječ je o obmani potrošača. Naime, države propisuju cijene na litre i kilograme, a mi imamo sasvim druge gramaže. Pa, je l’ treba da nosimo digitron u radnju da bismo provjerili da li je to ta cijena u odnosu na litar ili na kilogram?! Živimo u vremenu u kojem je udar na džep građana dvostruk. S jedne strane su poskupljenja, a s druge smanjenja pakovanja hrane”, poručuje Marićeva.
Na policama je, naime, sve više pakovanja riže od 800, a šećera od 900 grama, te vrećica tjestenine od 400, umjesto 500 grama, za koliko su kalirale i neki suhomesnati proizvodi, prije svega salame. Tegle kiselih salata i pekmeza teže 680, umjesto nekadašnjih 800 grama. Značajno smanjenje gramaže pretrpjeli su slatkiši i grickalice, tako da su čokolade od 100 grama prava rijetkost, a zamijenile su ih one koje su lakše za 20 odsto. Umjesto 50 grama, čips se prodaje u pakovanjima od 35, pa čak i 27 grama!