Kako i zašto je trend ulaganja minimalnog truda na poslu postao popularan i može li opstati na duže staze?
Pojavom pandemije koronavirusa reflektori javnosti su (napokon) okrenuti i uprti u ono što je zaista važno – mentalno zdravlje. Više nego ikad korišten je izraz “sagorijevanje” (burnout), uglavnom zbog činjenice da je učestalim radom od kuće obrisana linija između poslovnog i privatnog, odnosno, značajno je narušen prijeko neophodni work-life balans.
No, uprkos učestalim razgovorima i skretanja pažnje na ovaj problem, s postepenom normalizacijom situacije uposlenici su se vratili u kancelarije – ravnoteža između poslovnog i privatnog života nije značajno poboljšana.
Sve do pojave novog trenda – quiet quittinga (tihi otkaz).
Postavljanje zdravih granica
Iako ga na društvenim mrežama, posebno na trenutno najpopularnijoj – TikToku, spominju uglavnom Generacija Z i Milenijalci, quiet quitting (tihi otkaz) zastupljen je među gotovo svim generacijama, kao i u različitim industrijama.
Objašnjenje je vrlo jednostavno – sve više ljudi prihvata ideju postavljanja zdravih granica, odnosno povlačenja jasne linije između privatnog i poslovnog te prioritiziranja vlastitog psihičkog zdravlja.
Tihi otkaz se najviše ogleda kroz odbijanje radnih zadataka koje je potrebno obavljati van radnog vremena, izbjegavanje odgovaranja na mailove, pozive i poruke van radnih sati, dolazak i odlazak na posao i s posla na vrijeme, manje emotivnog angažmana te samim time i manje entuzijazma i želje za postizanjem većih poslovnih uspjeha.
Drugim riječima – uposlenici rade onoliko koliko moraju, ni više ni manje od onoga što se navodi u opisu posla.
Obrnuto tzv. hustle kulturi, tihi otkaz uposlenike štiti od izgaranja. Daje im prostor za opuštanje, porodicu, vježbanje i hobije, promovišući ideju da je život mnogo više od uspjeha i rezultata koje postižu u kancelariji. Istovremeno im pruža osjećaj moći, jer iscrtavaju konkretne granice i ograničavaju utjecaj koji njihovi nadređeni imaju na njihovu svakodnevnicu.
Razlozi sve učestalijeg pristupanja ovom trendu su mnogobrojni. Oni koji ga koriste tvrde da rade više od svojih kolega, a zarađuju manje ili istu količinu novca. Uprkos prekovremenim satima i uloženom trudu, nerijetko izostaju priznanja, nagrade ili najednostavniji izraz zahvalnosti nadređenih za dobro obavljen posao. Uposlenici su sve uvjereniji da više posla ne znači nužno i veća zarada, više benefita i uspon na korporativnoj ljestvici.
Propast i korist
Gotovo godinu dana nakon pojave trenda, on je i dalje izuzetno zastupljen u svim dijelovima svijeta. Ono što je interesantno jeste da je pokretač trenda u potpunosti napustio ideju ulaganja minimalnog truda na poslu. Muškarac koji se na TikToku predstavio kao Justin u posljednjih nekoliko mjeseci je, usljed svjedočenja nekolicini otkaza svojih kolega, ponovo prigrlio ideju aktivnog ulaganja truda i energije na radnom mjestu.
Suprotno stavu koji je prvobitno promovisao na popularnoj društvenoj mreži, danas radi prekovremene radne sate kako bi izbjegao otkaz. U intervjuima koje je dao nakon što je promijenio stav objasnio je kako se to dogodilo usljed vlastitog osvješćivanja o nadolazećoj recesiji, kao i promatranja negativnih posljedica koje su pogodile njegove kolege zbog mijenjanja radnih navika.
Upravo je ovo razlog zašto novom trendu prijeti nestanak – radnici širom svijeta se sve više plaše za vlastita radna mjesta i plaće. Iako pojedini, poput npr. CNBC-ja u tihom otkazu vide i nešto koristi, poput kreiranja prostora za odmor koji bi eventualno mogao rezultirati kvalitetnijim radom i zalaganjem – mnogi biraju povratak starim radnim navikama.
Sukladno pojavi quiet quittinga, popularizovan je i quiet firing, odnosno otpuštanje radnika koji ne ulažu dovoljno u rast kompanije. Nakon što ih se okarakteriše kao nedovoljno fleksibilne i loše timske igrače – mnogi ostaju bez posla i njihovo mjesto ubrzo zauzimaju ljudi koji su voljni uložiti više od svojih mogućnosti za kompaniju i nadređene.
Na koncu, trend bi u potpunosti mogla uništiti nadolazeća recesija, koja sa sobom donosi otkaze i smanjenje plaća.
“U slučaju da šefovi budu birali osobe s kojima će prekinuti radni odnos, sigurno će na prvom mjestu biti oni koji rade minimalnu količinu posla”, tvrde eksperti.
Ipak, vrijedi podsjetiti da nekolicina stručnjaka tvrdi da, ako je apliciran pravilno, trend može opstati. Istovremeno nude jednostavno rješenje – savjetuju uposlenike da, ukoliko nisu zadovoljni poslom koji rade i onim što dobijaju od kompanije u kojoj su uposleni, jednostavno potraže nešto što će ih činiti sretnijima.
Drugim riječima, preporučuje im se da potraže mjesto na kojem će biti više motivisani da rade i ulažu u dobrobit i napredak kompanije. Na taj način će izbjeći otkaz i zadržati osjećaj zadovoljstva i produktivnosti na radnom mjestu.