Ukoliko ste na Fejsbuku ili Instagamu vidjeli objavu crne pozadine sa likom Simon de Bovoar (Simone de Beauvoir), Čarlsa Bukovskog (Charles Bukowski), Virdžinije Vulf (Virginia Woolf), Žan Pola Satrta (Jean-Paul Sartre), Karla Marksa (Karl Marx), ali i drugih poznatih osobe današnjice, koju prate duhoviti i inteligentni tekstovi, onda ste vjerovatno naišli na profil “Sve su to vještice“, koji je pokrenula Hana Ćurak, kolumnistkinja i nezavisna konsultantkinja i istraživačica iz oblasti sociologije. Objave na profilu bave se patrijarhalnim shvatanjima, feminizmom i stanjem u našem društvu.
Piše: Nataša Tomić; Naslovna fotografija: Sve su to vještice
Hana ističe da je sve počelo ‘mim stranicom’ 2015. godine. Tada ni u javnom prostoru, a ni na internetu, feminizam i ženska pitanja nisu bili aktuelna tema. Upravo su njeni mimovi pokrenuli mnoge teme. Na njima se prvo pojavila Simon de Bovoar, ali su kasnije svoje mjesto dobili i Bukovski, Virdžinija Vulf, Žan Pol Satrt, Karl Marks. Svaka osoba se bira sa razlogom jer svaka od njih predstavlja određeni način razmišljanja i društveni kontekst vremena u kome je živjela.
„Danas, ‘Sve su to vještice’ su platforma za identificiranje i subvertiranje patrijarhalnih partikularnosti u jeziku, svakodnevici i odnosima. Pored medijske, akademske i umjetničke produkcije, ‘Vještice’ imaju dugogodišnje iskustvo zagovaranja, treninga, te projektne koordinacije usmjerene na ‘grassroots’ pokrete“, govori Hana.
Nakon toga, mimovi su postali dominantan način slanja feminističkih poruka, ističe ona.
„Primjeri stranica inspirisanih ‘Vješticama’ pojavili su se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, ali i drugdje. Iako sam, sa jakim aktivističkim porivom i pozadinom u sociologiji i političkim naukama, ‘Vještice’ pretvorila u platformu za zagovaranje, njena digitalna komponenta još uvijek ostaje veoma važan i bitan dio platforme“, govori.
Otkako radi na stranici, Hana je o feminizmu i aktivizmu naučila dvije stvari – da je feminizam za svakoga i da malo ljudi na prostoru bivše Jugoslavije to zaista i misli. Smatra da sajber feminizam u našem društvu ne može da napravi razliku bez rada iza scene.
Ipak, inicijative kao što su „Vještice“ mogu da doprinesu boljoj informisanosti, ukazivanju na problem, obrazovanju i podizanju javne svijesti o feminizmu, problemima neplaćenog rada u domaćinstvu, rodnim stereotipima i drugim društvenim problemima.
„Val novog “woke” korištenja ovih platformi koje nipošto nisu javno dobro, pa tako ni javni prostor, ne treba zanemariti. To je jedan stidljivi znak da se dešava neka vrsta društvenog pomaka. Svaki je početak pomalo histeričan. Žene ne mogu ostvariti ekonomsku i političku emancipaciju koristeći samo društvene medije, ali na tim platformama nalazi se mnogo izvora i informacija koje treba pažljivo i odgovorno birati. Na taj način, društveni mediji mogu biti kapitalistički alat koji zajednica djelimično reaproprira u saveznika emancipacije“, objašnjava Hana Ćurak. Dodala je, da je korištenje društvenih medija individualna odgovornost, te da ćemo kao društvo tek početi da osjećamo njegov uticaj na naš um, stavove i akcije.
Uz poruku „Triput saprale nesvjesno“ Vještice poručuju da su „izlemale, isklofale, potopile, iscijedile, centrifugirale, izribale i prokuhale sva fina tkanja patrijarhata.“
„Tri puta saprale je duhovit odgovor na ono što radimo, sa malo autoironije. U slengu, riječ ‘oprala’ često se korisiti da se opiše neko ko smara pričom, a možemo primijetiti da se često koristi i kada žene insistiraju na adresiranju nekog problema. Također, može biti afirmativno, kada ‘opereš’ nekoga, može značiti da si ga pobijedila u debati duhovitim pristupom i pokupila simpatije onih koji to kažu za tebe. U isto vrijeme, ‘triput saperi’ je savjet koji se često daje kada se nešto pere na ruke, što je aktivnost koju nažalost najčešće rade žene i direktno je povezana sa problemom neplaćenog kućanskog rada“, objašnjava naša sagovornica.
Fejsbuk stranicu Sve su to vještice prati više od 56 hiljada ljudi, a objave izazivaju razne reakcije – smijeh, nerazumijevanje, podršku. Hana ističe i da su „Vještice“ zamišljene tako da se sa objavama mnogo njih može identifikovati.
„Jedan veliki dio publike ‘Vještica’ ne razumije u potpunosti satiričnu dimenziju naših objava, što je i jedan od razloga zašto sam uspjela okupiti jedan veliki broj pratitelja i pratiteljki koje se nužno ne identificiraju sa stavovima koje ‘Vještice’ zauzimaju. Mnogi mimove posmatraju plošno, kao presliku svoje stvarnosti. A satira je, zapravo, kritička preslika stvarnosti“, objašnjava Hana za eTrafiku.
Govori i da mnogi u objavama „Vještica“ vide samo sliku stvarnosti, ali da ne razumiju kritiku koja se nalazi iza njih. Hana tvrdi i da to nije ni čudno s obzirom na društvo u kojem živimo.
„Od djece koja su odrasla u patrijarhalnom, traumom uništenom, etnonacionalističkom društvu, koje sistemski radi na uništavanju obrazovanja, progresivnih politika i života dostojanstvenog čovjeka te nagrađuje neznanje, nepotizam i nasilje – ne možemo očekivati da kao mladi, odrasli ljudi, odjednom znaju da svoju stvarnost kritički posmatraju. S druge strane, ne možemo očekivati ni da će biti spremni učiti promišljati kritički samo zato što im je neko na internetu to rekao“, govori.
Ipak, Hana kaže i da se mnogi identifikuju sa situacijama koje ona prenosi svojim objavama. Tome u prilog idu i reakcije pratilaca koji se Hani javljaju da kažu da su im „Vještice“ ukazale na bizarnu stvarnost u kojoj živimo.
„Vještice“ očekuje mnogo projekata ove godine. Nastavljaju saradnju sa stručnjacima iz oblasti borbe protiv jačanja desnog ekstremizma na prostoru bivše Jugoslavije te sa umjetnikom Bojanom Stojčićem, udruženjem „Crvena“ kao i novim, mladim „Vješticama“ kroz multimedijalnu produkciju i društvena istraživanja.
„Ovo ljeto, ‘Vještice’ sudjeluju u velikoj izložbi koju organizuje IFA Njemačka, EVROVIZION.CROSSING SARAJEVO, u Historijskom muzeju BIH, u svojstvu ko-kustosice instalacije umjetničke grupe Slavs and Tatars, nakon dvomjesečne rezidencije u njihovom studiju u Berlinu. Također, moja platforma učestvuje u produkciji samostalne izložbe Selme Selman, u Umjetničkoj galeriji BIH, koja se otvara 22.7.2021. godine. Na izložbi učestvujem u svojstvu projekt menadžerice izložbe, dok je kustosica Amila Ramović“, priča Hana za kraj.
Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država USAID kroz projekat PRO-Budućnost. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD.