Znamo da je pismo vještina kojom čovjek označava cijele riječi ili pojedine glasove vidljivim, uobičajenim znacima, da bi se saopštili drugima ili da bi se podsjetilo na njih. Pismo je grafičko predstavljanje jezika. Prahistorijski crteži u pećinama govore koliko je pismo staro. Najranije vrste „pisma“ su bili raboši ili čvorovi. Mi i danas zavežemo čvor, da bi se na nešto podsjetili. Kasnije su nastali crteži, na kamenu petroglifi i crtanje predmeta koji podsjećaju na ono što se htjelo označiti, tj. piktografija. Danas pišemo na papiru, odnosno biljnoj materiji.
Pisarnica je posebna unutrašnja prostorija, institucija sama za sebe i prilično složena ustrojena jedinica. Pisari obavljaju sve poslove pisanja u pisarnicama. Pisari primaju i pregledaju pismena i druga dokumenta, vrše razvrstavanje dokumentacije, raspoređivanje, prepisivanje, otpremanje, upisivanje u odgovarajuću evidenciju. Također, jedan od najvažnijih poslova svih pisara je arhiviranje, odnosno, čuvanje svih zapisanih dokumenata, knjiga, priručnika tj., njihova pismohrana. Pismohrana je sastavni dio svake pisarnice, koja čuva i izdaje pisane dokumente i ostalu pisanu građu. Tu se vrši postupak izdvajanja odložene dokumentacije (građe), nakon isteka propisanog roka čuvanja. Izdvajanje se vrši radi uništenja, posudbe ili predaje nadležnom arhivu. Svi pismeni dokumenti su djela pisara. Dokumenti su zapisani, umnoženi, nacrtani, slikovni, štampani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili bilo koji drugi podaci. Svaki pisar u pisarnici svakodnevno radi sa spisima odnosno aktima. Spis je skup pismenih priloga i drugih dokumenata koji se odnosi na isti predmet ili isto pitanje.
Pisar je u davna vremena obično bilo muško zanimanje. Imao je svoj radni stol, svoju uniformu, papir za pisanje i pero sa mastilom. U ta davna doba, kada su rijetki znali pisati, pisar bi vam, uz nadoknadu, pomogao da napišete pismo, molbu ili zahtjev. Vremenom su se pisarnice u bibliotekama i samostanima posvetile prepisivanju i prevođenju knjiga. Stoga su pisarnice, prije pojave štamparske prese, bile mjesto gdje se rađala književnost.
