Po prvi put na tlu Evrope, u Sarajevu, je od 07.-10.05.2015. održan završni događaj Ženskog suda – javno svedočenje u prisustvu preko 500 učesnika/ica iz 23 države. Počelo je šetnjom na ulicama Sarajeva “Žene zajedno za pravedni mir“ i nastavilo se izložbom Pamćenje – solidarnost – odgovornost. Tokom tri dana, u pet odvojenih sesija (rat protiv civilnog stanovništva – militarističko/etničko/rodno nasilje; žensko tijelo – bojno polje / seksualno nasilje u ratnim zonama; militarističko nasilje i otpor žena; progon drugačijih i u ratu i u miru; (ne)objavljeni rat – socijalno i ekonomsko nasilje i otpor žena; žene sa post-jugoslovenskih prostora svjedočile su o svakodnevnom iskustvu nepravdi i nasilja pretrpljenih tokom rata i sada, u miru. Ženski sud ne utvrđuje kaznenu odgovornost „Tražimo pravdu – zahtjevamo odgovornost“, već izriče javnu osudu o političkoj i moralnoj odgovornosti počinitelja, te upućuje preporuke i zahtjeve institucijama u pravcu zadovoljavanja pravde. Predstavnice Međunarodnog sudskog vijeća (Vesna Rakić Vodinelić, Beograd; Charlotte Bunch, SAD; Gorana Mlinarević, Sarajevo; Latinka Perović, Beograd; Kristen Cambell, Velika Britanija; Dianne Otto, Australija; Vesna Teršalič, Zagreb, pomno su pratile i bilježile svjedočenja o zločinima i nasilju počinjenom nad ženama u državama nasljednicama SFRJ od 1990. do danas.
Proces organizovanja Ženskog suda – feministički pristup pravdi počeo je krajem 2010. godine i traje sve do sada, a nastavlja se i poslije poslije gore navedenog završnog događaja. Ženskim sudom – feminističkim pristupom pravdi stvaramo prostor za svedočenja žena o iskustvima nepravdi i nasilja pretrpljenih tokom rata i u miru, pre svega dajući prostor za sve one nepriznate, skrivene i prećutane zločine, ali i o organizovanom otporu. Regionalnu inicijativu za Ženski sud – feministički pristup pokrenulo je 7 feminističkih organizacija iz svih zemalja bivše Jugoslavije.
Tokom četiri godine (2011-2015) intenzivno smo radile na pripremama za organizovanje Ženskog suda – feminističkog pristupa pravdi. Aktivnosti su uključivale stvaranje solidarne mreže svedokinja, aktivistkinja, terapeutkinja, ekspertkinja, umjetnica u svim zemljama nasljednicama SFRJ. Cilj ovih aktivnosti je bio i kreiranje feminističkog modela mira, pravde, odgovornosti. Ženskim sudom – feminističkim pristupom pravdi promišljamo i stvaramo nove politike znanja, preispitujemo odnos između teorije i prakse/iskustva, gradimo međusobnu solidarnost i poverenje, alternativnu žensku istoriju i kolektivno istorijsko pamćenje.
“Zahvaljujući politici feminističke brige i odgovornosti stvorena je snažna mreža potencijalnih svjedokinja za Ženski sud. Svjedokinje su postale subjekti ovog procesa, kreirajući mnoge aktivnosti, zahtjevajući nove vidove političke edukacije. Feministička etika brige i odgovornosti rezultirala je proizvodnjom novih feminističkih znanja i afirmisanjem politike solidarnosti koja ukida hijerarhiju između aktivistkinja i zajednice žrtava, između akademskog znanja i iskustva”, izjavila je Staša Zajović.
Ženski sud se organizovao da bi se podstaklo jačanje mreže podrške i solidarnosti u cilju stvaranja snažnog autonomnog ženskog pokreta u regiji. Ženski sud podstiče stvaranje drugačijeg – feminističkog koncepta odgovornosti, brige i sigurnosti u cilju izgradnje pravednog mira.
Idemo dalje – uvijek neposlušne ………
Organizacioni odbor Inicijative za Ženski sud-feministički pristup pravdi: Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa, Sarajevo; Fondacija CURE, Sarajevo (Bosna i Hercegovina); Centar za žene žrtve rata, Zagreb; Centar za ženske studije, Zagreb (Republika Hrvatska); Ženski lobi Slovenije, Ljubljana (Slovenija); Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Kotor (Crna Gora); Savet za rodnu ravnopravnost, Skopje (Makedonija); Ženska mreža Kosova, Priština (Kosovo); Centar za ženske studije, Beograd; Žene u crnom, Beograd (Republika Srbija).