1.4.2017. OPĆINSKO TAKMIČENJE PROJEKT GRAĐANIN 4. MJESTO
Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn školske 2016/2017., za Projekt građanin obrađivala je temu: Problem izumiranja zanata koju je povezala sa više nadležnih ministarstava: Ministarstvom za obrazovanje nauku i mlade, Ministarstvom privrede i Ministarstvom kulture i sporta. Općina Stari Grad i Udruženje Stari zanati su dali svoje mišljenje o trenutnom stanju i brizi vlasti povodom ovo sve aktuelnijeg problema.
Grupa I objašnjenje problema: Riječ zanat odomaćeni je balkanski turcizam arapskog porijekla (ar. zanaat, “vještina, znanje“) i govorni je produkt esnafske jezičke prakse. Enciklopedijski govoreći, zanatstvo je vrsta privredne djelatnosti (proizvodnja, prerada, razne usluge…), kojom se bavi neko posebno stručno osposobljeno lice, kao pojedinac ili uz pomoć angažovanja manjeg broja pomoćnih radnika koji, zajedno s njim, ručno, izrađuju određeni proizvod namijenjen tržištu.
U pitanju je tradicionalna, veoma uska podjela rada i obavlja se na jednom mjestu (zanatskoj radionici). „Nažalost, i za razliku od nekada, preživjeli zanati predstavljaju danas više muzejsko-turističku atrakciju nego ozbiljnu mogućnost pouzdanog osiguravanja porodične egzistencije“, kaže Esad Bajtal u tekstu: „Zanati, vrijeme i ljudi“.
U prilog tome ide i činjenica da je 2010. god. otvorena izložba, “Stari zanati – očuvani kroz vijekove”, potvrdila je ono što se već dobro zna: zanati se održavaju zahvaljujući malom broju onih koji čuvaju tradiciju i gdje je i naglašen višestruk problem izumiranja zanata. „Brojni od starih zanata su već izumrli ili su na “dobrom putu” da postanu dio istorije“prenosi TV Liberty. „Sve je to tradicija i naslijeđe Sarajeva“, kaže direktorica Muzeja grada Sarajeva Amra Madžarević, „Zanati su možda jedan od najznačajnijih dijelova naše tradicije. Sarajevo je ustvari nastalo pojavom prvih zanata“. U istom tekstu kustos Muzeja grada Sarajeva Muamer Šehović ističe da su pojedini zanati spali na samo jednog zanatliju u cijeloj BiH. Prvi zanati u Sarajevu pominju se u najstarijem poznatom katastarskom defteru iz 1489. godine. Tekst objavljen u Dnevnom avazu 24.06.2012.„Stari zanati u BiH osuđeni na izumiranje“ gdje se kaže:“Stari zanati, koji su prije nekoliko decenija mnogima bili glavni izvor prihoda, danas polako odlaze u prošlost. Da je tako, pokazuje to da je sve manje kovačkih, užarskih, obućarskih i drugih radnji u starim dijelovima Sarajeva“.
Do kraja XIX stoljeća i odlaska Osmanlija iz Bosne pominje se 70 raznih zanata i oko 400 različitih poizvoda. Primjer kako zanati promovišu kulturu i tradiciju BiH kazandžija hadži Nasir Jabučar izradio je i najveću džezvu na svijetu, koja je ušla u Ginisovu knjigu rekorda.U prilog višestrukoj upotrebi zanata govori tekst koji prenosi Fena 2013. godine: Hadžibajrić:Stari zanati su bogatstvo opštine Stari Grad. Na području općine Stari Grad egzistira Udruženje “Stari zanati” koje je osnovano 1997. godine u svojstvu održivosti starih zanata, tradicije i porodičnog naslijeđa koje je staro od 50, pa do 100 godina.
„Rijetkost je u Evropi i što turiste naročito privlači je da ove zanatlije, osim izrade, nude i popravku svojih i drugih proizvoda“ kaže načelnik Opštine Stari Grad. Problem izumiranja zanata utiče i na opstanak stručnih škola gdje se izučavaju zanati poput: obućara, krojača i itd. U Srednjoj školi za tekstil, kožu i dizajn u Sarajevu zvanja poput obućara, tkača i pletača više ne postoje zbog nezainteresovanosti učenika i nepostojanja stučnog kadra za navedena zanimanja.
Grupa II mjere alternativne politike: Šta su institucije vlast učinile da se ovaj problem riješi?
24. 06. 2010. godine, Vlada KS usvojila je Uredbu o kriterijima i postupku za ostvarivanje prava na podsticajna sredstva za očuvanje i razvoj tradicionalnih i starih zanata – obrta gdje u članu 1. stoji:„Ovom uredbom se utvrđuju uslovi (kriteriji i postupak) za ostvarivanje novčanih podsticaja zanatlijama koji obavljaju djelatnosti tradicionalnih i starih zanata – obrta na području Kantona Sarajevo, iz sredstava Budžeta Kantona Sarajevo“. Sredstva za poticanje instiucije vlasti su smanjivale što je otežavalo zanatlijama rad u prilog čemu ide i izjava Adnana Jusića, vlasnika zanatske radnje koji tvrdi: „Kad sam prije sedam godina preuzeo radnju, Vlada Kantona Sarajevo počela je davati 1.500 KM podsticaja godišnje za očuvanje starih zanata na Baščaršiji, a onda je svake godine taj poticaj smanjivan, pa je za ovu godinu predviđeno oko 300 KM.“ Dakle Vlada KS smanjuje poticanje a zanatske radnje se zatvaraju npr. posljednja sedlarska radnja je zatvorena zbog duga od 1.000 KM.
O izumiranju zanata koji je višestruk problem uveliko uveliko utiče na turizam, očuvanje tradicije i kulture BiH i upisnu politiku u stručne škole.Da je ovaj problem izuzetno važan govori i činjenica da se njegovo rješenje odnosi na tri ministarstva: Ministarstvo privrede, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade i Ministarstvo kulture i sporta.Ministarstvo privrede je donijelo navedenu Uredbu, Ministarstvo za obrazovanje nauku i mlade problematiku izumiranja izučavanja zanata nije nista uradilo da riješi taj problem i Ministarstvo kulture i sporta donijela je samo Zakon o zaštiti baštine 2008. godine u kojem se spominju navedeni poticaji u jezgru Baščaršije. U medijima poput TV, interneta i novinama teško možemo naći kulturno-historijska dešavanja koja su promovisala zanate. Jedan od rijetkih primjera je izložba otvorena 05.5.2009. prenosti TV Liberty “Stari zanati – očuvani kroz vijekove” gdje se ističe „ Ova izložba je potvrdila ono što se već dobro zna: zanati se održavaju zahvaljujući malom broju onih koji čuvaju tradiciju. Brojni od starih zanata su već izumrli ili su na “dobrom putu” da postanu dio istorije“. Šta su institucije koje imaju primarnu funkciju očuvanja kulture poput muzeja učinile npr.24.6.2012.god. U Muzeju Sarajeva u Brusa-bezistanu otvorena je izložba „Sarajevski zanati očuvani kroz vijekove“ gdje je istaknuto nezadovljstvo zanatlija zbog kontinuiranog izumiranja zanata i sistematskom nebrigom institucija. Načelnik Ibrahim Hadžibajrić u intervjuu za Fenu. 09.3.2013.godine je istakao važnost zanata gdje je rekao: „Zub vremena i savremena tehnologija pokušavaju slomiti takvu vrstu djelatnosti, ali bez obzira na sve ona opstaje,…To je bogatstvo opštine Stari Grad“. Prošle godine Vlada KS i Grad Sarajevo su odlučili da stipendiraju učenike na zanatima što nije dalo rezultate jer postoje velike predrasude prema zanatima a broj učenika je upola smanjenju zadnje četiri godine . 2016. god. Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića organizovao je radionice za učenike srednjih škola na teritoriji Opštine Stari Grad „Historija i naslijeđe Sarajeva“ . Konferencija u org. Međunarodnog centara za očuvanje naslijeđa i Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu koja će biti održana 2017. godine ima za cilj da istraži vrijednosti kulturne baštine u mjestu u kojem živimo, predstavi različite pristupe u očuvanju materijalnih i nematerijalnih dobara, tradicionalnih tehnika i zaštite kulturne raznolikosti. Mi smo to istražili i nudimo rješenje problema.
Grupa III rješenje problema: Zadatak treće grupe je izraditi i obrazložiti mjere javne politike koja će se baviti problemom. Da je problem izumiranja zanata višetruk problem koji se odnosi na kulturu, tradiciju, turizam i obrazovanje su naveli članovi prve i druge grupe. Naš zadatak je da ponudimo rješenja koja bi doprirnjela boljem položaju zanata.
- Kako je Vlada Kantona Sarajevo 2010. godine donijela odredbu za sufinansiranje koje je iznosilo 1.500. KM ali uveliko smanjena do danas smatramo da Vlada mora više da izdvaja za kulturu i baštinu jer ti segmenti su isplativi jer donese novce budžetu KS kroz turizam i trgovinu. Dakle početna suma od 1.500. KM nije velika a ni mala kako smo već na navedenim primjerima prethodnih grupa naveli.
- Kako u našem društvu postoje ogromne predrasude prema znatima i stručnim školama koje u prethodne četiri godine sa šest odjeljenja prvačića upisuju četiri odjeljenja po maksimum 22 učenika samatramo da je neophodna adekvatna politika i pozitivna kampanja prema stručnim školama u kojima ne nedostaje samo učenika na zanatima nego i stučnog kadra koji bi ih poučavao zanatu. Pozitivna promocija i upisna politika prema stučnim školama bi riješila problmem novih kadrova i učenika. Jedan od načina kako bi se promiviale stručne škole i zanati su smotre najmanje dva puta godišnje stručnih škola gdje bi se izlagali proizvodi i prodavali, a novci izdvajali za unapređennje nastave u tim školama. Spajanjem stručnih škola zbog nedostatka učenika uvećaju i problem nezaposlenosti profesora koji rade u tim školama.
- Predsjednik Udruženja „Stari zanati“ Mehmed Kalajdžisalihović za Radio Slobodna Evropa u tekstu „Stari zanati na putu u historiju“ izjavio je da su zanatlije spreman primati na obuku učenike bez ikakvih benefita sve u svrhu očuvanja zanata. Za to je potrebna suradnja i briga Ministarstva za obrazovanje kulturu i mlade koja ništa ne čini u vezi sa pitanjem kontinuiranog smanjenja učenika na zanatima i eventualnim spajanjima škola zbog istog problema pa i postojanja većeg broja tehnološkog viška.
- Zanatske radnje koje prodaju jeftine kopije proizvoda koji su uvezeni u BiH, a prodaju se kao originalni proizvodi treba označiti da bi kupci znali gdje su originalni proizvodi koji su unikatni i predstavljaju kulturu Bosne i Hercegovine i za to nisu potrebna sredstva sem usaglašene oznake koje mog udruženje zanatlija da osmisle.
- Dvije kuće zanata su do sada zatvorene a samo jedno Udurženje Stari zanati egzistira. Smatramo da Udruženje stari zanati mora više da radi na promoiciji svojih proizvoda. Treba da organizuju sajmove koji bi bili i internacionalnog karaktera gdje bi se kultura, baština BiH predstavila i van granica države i samim tim povećala mogućnost saradnje.
Grupa IV akcioni plan: Učenice III-1 su snimili VIDEO „Problem izumiranja zanata“ koji ukazuje na višestruk problem izumiranja zanata koji je postavljen na stranice: FB škole, Dvadeset godina Civitasa, Izazov i Mreža za izgradnju mira i Civitas BiH.Učenici III-1 su kreirali online anketu Da li je problem izumiranja zanata bitan i višestruk problem? Da,75% Učenice III-1 Ajla Musa i Amina Džananović obavile su intervju sa poznatim kazandžijom Nasirom Jabučarem koji je između ostalog odgovorio na sljedeće pitanje i potvrdio postojanje višestrukog problema izumiranja zanata. Da li je problem izumiranja zanata problem koji je višetruk i koji treba hitno riješvavati? „Da moje ensafije i ja imamo društvo sa kojim pokušavamo i imamo u cilju zaštititi zanat, jer oni spadaju u kulturnu baštinu. Zanat iskazuje mukotrpan rad i trud,te kada bi vlast zaštitila zanatlije na pravi način bilo bi nam puno lakše.“ Učenice Ajla Musa i Amina Džananović u cilju dolaska do istinitijih podataka intervjuisale su pored navedenog zanatlije i Adnana Jusića, limarasa i bricu Rifeta Sunulahpašić koji su dogovorili na sljedeća pitanja i naravno potvrdili jasan problem izumiranja zanata. Rifet Sunulahpašić, brico :“Danas je brijanje i potkresavanje brkova zamijenjeno šišanjem kose. Budući da je nemoguće živjeti od brijačkog zanata, novac danas zarađujem radeći kao fizer“. Adnan Jusić, limar:„Iako limarski zanat pravi funkcionalne stvari, koje su daleko više od suvenira, prodaja nije na zavidnom nivou. Za trenutni položaj limarskog zanata ”krivcem” smatram industrijalizaciju koja je na bh. tržište donijela jeftinije, ali i manje kvalitetne stvari koje zanatlije godinama i besprijekorno proizvode, kuju na sarajevskoj Baščaršiji. Problem su i proizvođači koji u kućnim radionicama “na crno” proizvode, te zbog neplaćanja poreza proizvode na pijacama prodaju mnogo jeftinije.“Učenica III-1 Inela Subašić obavila je intervju sa profesorom historije behudinom Rovčaninom učenicima preko raspusta u zadatak daje pravljenje maketa starog dijela grada u cilju očuvanja kulturne baštine. Makete učenika su izložene u holu škole da ih mogu vidjeti svi posjetioci. Profesor Rovčanin odgovorio je na sljedeća pitanja:
- Da li su ručni radovi stari više od 150 godina?Behudin Rovčanin, profesor historije „Da, neki predmeti koji su rađeni prije toliko godina još su upotrebljivi, a ljudi su tada koristili najprostije materijale, to govori sve o njihovoj vrijednosti“
- Koji je glavni razlog izumiranja zanata?Behudin Rovčanin, profesor historije:“Robotizacija i nedostatak finansijskih sredstava, te slabo prezentovanje stručnih škola“.
Učenica III-1 Inela Subašić intervjuisala je direktora Udruženja stari zanati Mehmeda Kajaldžisalihovića koji je potvrdio postojanje problema izumiranja zanata već decenijama i da se po tom pitanju ništa osim već navedenog u prethodnim grupama ne radi. I naravno sa aspekta obrazovanja i stručnih škola učenica Nedžmina Čomor i Adela Čomor intervjuisale su direktora JU Srednje škole za tekstil, kožu i dizajn Omera Pajevića koji je u prethodne četiri godine bio predsjedavajuči Odbora stručnih škola KS i koji je potvrdio postojanje problema upisne politike učeniak u stučne škole.
Obavljen je razgovor sa Enidom Osmanagić i Ajšom Kapo u općini Stari grad koje su nam potvrdile da je problem izumiranja zanata višestruk problem koji treba rješavati.
Tekst poslala: ALMA AHMETHODŽIĆ PROF.